Boka Kotorska. Vodič kroz bokotorski zaliv. Istroija, mapa, dubina zaliva, sva mjesta i gradovi u Boki, tjesnaci, pećine, najveći vrhovi, kvalitet mora, stanovništvo…

Takodje u tekstu su i poneke legende o Boki.

Boka

Fotografije- Slaven Fanfani, Zoran Zap, wikipedia, google,

Popis 2023 Crna Gora – Boka Kotorska

Stanovništvo Boke 97,353 , po opštinama

• Budva 27 445 (muško 13 122 i žensko 14 323), Prosječna starost 36,63 ,
  od toga Bokelja 22, Maternji jezik bokeljski X, Jezik kojim se uobičajeno govori bokeljski X,
• Herceg Novi 30 824 (muško 14 785 i žensko 16 039); Prosječna starost Herceg Novi 42,28.,
  od toga Bokelja 295, Maternji jezik bokeljski 40, Jezik kojim se uobičajeno govori Bokeljski: 107
• Kotor 22 746 (muško 10 995 i žensko 11 751); Prosječna starost 40,86 ,
  od toga Bokelja 211, Maternji jezik bokeljski 64, Jezik kojim se uobičajeno govori Bokeljski 181,
• Tivat 16 338 (muško 8 021 i žensko 8 317); Prosječna starost 38,78 ,
  od toga Bokelja 97, Maternji jezik bokeljski 81, Jezik kojim se uobičajeno govori Bokeljski 204

Nacionalna odnosno etnička pripadnost Bokelji 640
Jezik kojim se uobičajeno govori: Bokeljski 497
Maternji jezik Bokeljski 186

Izvor podataka: MONSTAT

https://www.monstat.org/cg/page.php?id=2282&pageid=1992

Pravila na moru u Boki

• zabrana prilaska plovilima na motorni pogon u ogradjenom dijelu plaže sa sigurnosnim bovama.
• Ne smiju se približavati obali: brodovi, jahte i hidroavioni na udaljenosti manjoj od 300 m;
  motorni čamci i ribarski brodovi na udaljenosti manjoj od 150 m. Ako to nije predvidjeno mjesto.
• Čamci na vesla, daske za jedrenje i jahanje na talasima, kanui, kajaci, gondole, sandoline i pedaline mogu ploviti i na udaljenosti manjoj od 50 m od obale, a najdalje do 150 m.
• Zabranjeno je u Bokotorskom zalivu plivanje izvan ograđenog vodenog prostora uređenog ili izgrađenog kupališta, kao i na udaljenosti većoj od 50 m od obale prirodnog kupališta.

• https://www.luckekapetanije.me/documents
• https://www.luckekapetanije.me/images/documents/1610529211Zakon%20o%20sigurnosti%20pomorske%20plovidbe%20-%20pre%C4%8Di%C5%A1%C4%87en%20tekst%202020.pdf

Najjužniji evropski Fjord od nastanka do danas.

Boka Kotorska smeštaj

Ako tražite smeštaj u Boki Kotorskoj, pogledajte našu ponudu apartmana Djenovići.

Geografija

Kako je nastao bokotorski zaliv?

Zalivi Boke Kotorske (Hercegnovsko-tivatskog, i unutrašnjeg, Risansko- kotorskog zaliva.) nastali su za vrijeme glacijacije riječnom erozijom u mekšim flišnim stijenama, dok su reljefno više strane zaliva izgrađene od otpornijih stijena, pretežno trijaskih vapnenaca i dolomita. Kada se u postglacijalnom razdoblju površina mora podigla za oko 100m, erozijom prethodno stvorene doline su potopljene i pretvorene u zalive.
Reljef je dodatno modifikovan djelovanjem krških procesa, a na višim padinama podno Orjena (1894 m) i djelovanjem ledenih jezika koji su se spuštali niz padine te planine. Istovremeno je Lovćen bio pokriven sniježnim pokrovom (Riđanović, J., 1990, 1993).

Divlji šipak na plaži

Neurbanizovane plaže kroz Boku. Jedina mjesta u zalivu gdje možete da uživate u moru kao nekad.

Mjesta i gradovi u Boki Kotorskoj

• Sutorina
• Njivice,
• Igalo,
• Herceg Novi (30864) o gradu,
• Savina,
• Meljine,
• Zelenika,
• Kumbor,
• Đenovići,
• Baošići,
• Bijela,
• Kamenari,
• Kostanjica,
• Morinj,
• Strp,
• Risan,
• Perast,
• Ljuta,
• Dobrota,
• Kotor (22601),
• Škaljari,
• Muo,
• Prčanj,
• Donji Stoliv,
• Gornji Stoliv,
• Lepetane,
• Donja Lastva,
• Gornja Lastva,
• Tivat (14031),
• Krtoli, Radovići, Luštica, Rose, Žanjic a između njih je još desetak malih naselja.
• Radanovići,
• Grbalj
• Budva (19218),…

Počinje Hercegnovskim zalivom, 
koji se sužava kroz Kumborski tjesnac, 
njime se prelazi u Tivatski zaliv, 
pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. 

Mapa Boke kotorske

Prelijep prikaz Boke, masivnost planina i ljepota zaliva.

Statična slika mape Boke

Četri zaliva u zalivu

Boka se sastoji iz 4 zaliva:

• Kotorski – najveća dubina (35 m)
• Risanski – (45 m).
• Tivatski – 48 m
• Novljanski/ hercegnovski unutar samog zaliva 47 m /i kod Luštice 58 m

Kotor

Kotor je istorijski grad i luka smještena na jugozapadnoj obali Crne Gore, u Boki Kotorskoj, jednoj od najljepših prirodnih uvala na svijetu. Kotor je prepoznatljiv po svojoj bogatoj istoriji, dobro očuvanoj srednjovekovnoj arhitekturi i specifičnoj kulturnoj baštini. Grad je pod zaštitom UNESCO-a kao Svijetska baština zbog svoje izuzetne istorijske i kulturne vrednosti.

Panorama Kotora sa zidinama
Suvenir slika Kotor Art Studio Slaven

Video Kotora i Perasta iz vazduha

Lankosher – autor videa

Prčanj ima duboke korijene u istoriji, a pominje se još u 15. vijeku. U srednjem vijeku, ovo naselje je bilo dio venecijanske administracije i pomorskog sistema, jer je Boka Kotorska bila vrlo važna za venecijanske trgovačke i vojne interese.

Tokom 18. i 19. vijeka, Prčanj je bio mjesto sa razvijenim pomorstvom, a mnogi pomorski kapetani, brodovlasnici i trgovci su potekli iz ovog naselja. Mnoge porodice iz Prčnja su bile poznate po svom pomorskom iskustvu i dugoj tradiciji.

Stoliv je jedno od najstarijih naselja u Boki Kotorskoj, a prve pismene tragove o naselju možemo naći još iz 13. vijeka. U to vrijeme, naselje je bilo deo Venecijanske Republike, a njegov položaj na obali omogućio je razvoj pomorskog i trgovinskog života. Stoliv je bio poznat po svojim brodovima i pomorskim kapetanima koji su potekli iz ovog naselja.

Dobrota se pominje u istorijskim izvorima još od 13. vijeka, iako se vjeruje da je naselje nastalo mnogo ranije. Kroz istoriju, Dobrota je bila poznata po svojoj poljoprivredi, maslinarstvu i brodogradnji, ali i po tome što je služila kao važno trgovačko i pomorsko naselje.

Muo

Zašto mačke u Kotoru imaju poseban status?

Kotor je poznat po velikom broju mačaka koje slobodno lutaju gradom, a lokalno stanovništvo i turisti ih s ljubavlju prihvataju. Priča se da su mačke nekada pomagale stanovnicima grada u borbi protiv štetočina poput pacova i zmija. Sa prolaskom vremena, postale su simbol grada, a njihovo prisustvo danas se smatra srećom.

Lokalna tradicija i mačke

Mačke su toliko značajan dio Kotora da se čak prodaju suveniri sa njihovim motivima, poput magneta, figurica i raznih rukotvorina. Na ulicama Kotora možete videti fontane ili posudice s vodom i hranom za mačke koje ostavljaju stanovnici i posetioci.

Mi smo prije desetak godina i napravili suvenire na temu mačke Kotora.
link ka onlineshop-u

Kotor u Filmovima

U Kotoru su snimani mnogi filmovi kao npr:

Coriolanus (2011)

ali vrijedi napomenuti i dolazak Bred Pita i Andjeline Dzoli u Boku i njihov odlazak u rekordnom roku:

Bred Pit je zapoceo filmsku karijeru i jednom od filmova 1987 avec 1988 je snimao film „The Dark Side of the Sun„

Koliko je ta posjeta bila ličnog karaktera potvrdjuje i njegova bijesna izjava u reportaži Atlas TV .

Video Risna i risanskog zaliva iz vazduha

Travel Motivation MNE Crna Gora – autor videa

Perast

Perast je mali grad u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori, poznat po svojoj bogatoj pomorskoj istoriji, prelijepim venecijanskim zgradama i tradiciji pomorske slave.

Peraštanska ostrva

peraštanska ostrva, ©Slaven Fanfani

Perast i Gospa od Škrpjela

Legenda kaže da su 22. jula 1452. godine dvojica ribara iz Perasta, braća Mortešić, pronašla ikonu Bogorodice s Hristom na stijeni u moru. Nakon ovog otkrića, ljudi su počeli da donose kamenje na to mjesto, stvarajući vještačko ostrvo Gospa od Škrpjela. Na ostrvu je kasnije izgrađena crkva koja se danas smatra jednim od najpoznatijih lokaliteta u Boki. Svake godine, u avgustu, održava se tradicionalni događaj Fašinada, kada lokalni stanovnici barkama donose kamenje i nastavljaju tradiciju proširivanja ostrva.

Tripo Kokolja i bitka kod Perasta

U 17. veku, u vreme kada je Perast bio pod venecijanskom kontrolom, grad se suočavao sa čestim napadima od strane neprijateljskih mornarica, a Perast je bio poznat po svojoj borbenosti i odbrambenim sposobnostima. Tripo Kokolja je bio kapetan jedne od brodova Perasta i u jednoj od tih bitaka uspeo je da spasi svoju posadu od gotovo sigurne propasti. Prema legendi, on je svojim snalažljivim manevrom i taktikama usmerio brod ka sigurno, pa je tako izbegao uništenje i sačuvao živote svojih ljudi.

Marko Martinović – Pomorski kapetan

Marko Martinović je bio kapetan jednog od brodova iz perastske flote, koja je bila ključna za odbranu Bokokotorskog zaliva i šireg područja od pirata i neprijateljskih mornarica. Kao iskusni pomorac i lider, Martinović je postao poznat po svojim podvizima u pomorskim bitkama, a Perast je bio poznat po brojnim pomorskim kapetanima i mornarima koji su branili obalu i trgovinske rute.

Matija Zmajević

Matija Zmajević je bio jedan od najpoznatijih pomorskih kapetana iz Perasta i jedan od najistaknutijih junaka u istoriji crnogorske i venecijanske pomorske tradicije. Rođen je u Perastu, 1645. godine, i tokom svog života stekao je veliku reputaciju kao vojni zapovednik, pomorski kapetan i heroj.

Perast je slikovit grad na obali Bokokotorskog zaliva, poznat po bogatoj istoriji, venecijanskoj arhitekturi i prelijepim ostrvima. Sa starim crkvama, kamenim ulicama i veličanstvenim pogledima, Perast je pravo čudo Crne Gore.

foto: Slaven Fanfani

Tivat

Tivat ima bogatu istoriju koja se proteže kroz vijekove, iako je moderni grad uglavnom poznat zbog svoje razvijene turističke industrije.

• Antički period: Tivat je bio naseljen još u antici, iako u to vreme nije bio tako razvijen kao grad. Smatra se da je bio dio rimskog carstva i da je služio kao luka za trgovinu i pomorstvo.
• Venecijanska vladavina: Tokom Venecijanske Republike, Tivat je postao dio venecijanskog carstva, i kao i mnogi gradovi u Boki Kotorskoj, doživeo je period ekonomskog i kulturnog uspona. Venecijanci su uticali na gradsku arhitekturu i urbanizam, a Tivat je bio važno pomorsko središte.
• Austro-Ugarska: Kasnije je, tokom Austro-Ugarske vladavine, Tivat nastavio da se razvija, posebno u oblasti pomorstva. Tada su postavljeni temelji za savremeni razvoj, a grad je nastavio da bude važan trgovački i pomorski centar.
• Moderno doba: U 20. vijeku, Tivat je doživio brojne promjene, ali tek od posljednjih decenija postaje prepoznatljiv kao značajna turistička destinacija. Grad je postao atraktivan zahvaljujući luksuznoj marini Porto Montenegro, koja je stvorila međunarodnu reputaciju za Tivat kao destinaciju za bogate i luksuzne turiste.

Video Tivta iz vazduha

Ivan Botica – autor videa

Jadran na pinama u Tivat

Bjelila

Marina Porto Montenegro

Jedan od ključnih faktora koji je učinio Tivat prepoznatljivim u međunarodnom turističkom svijetu je Porto Montenegro, luksuzna marina koja je izgrađena na mjestu bivše vojne marine Arsenal. Marina je dom za brojne jahte i luksuzne brodove, a Tivat je sada poznat kao centar nautičkog turizma i luksuznog turizma.

Ne ovo nije PortoNovi.

Porto Montenegro uključuje brojne luksuzne prodavnice, restorane, hotele, stambene objekte i infrastrukturu koja zadovoljava visoke standarde. Ovo odredište je privuklo brojne posetioce i investitore iz celog sveta.

Posebni rezervat prirode: Tivatska solila

Posebni rezervat prirode Tivatska solila proglašen je 2008. godine. Njegova površina iznosi 150 ha. Karakteriše ga bogatstvo ornitofaune a ukupan broj ptičjih vrsta registrovanih na Tivatskim solilima iznosi 111 vrsta, od čega je 48 vodenih. Tako ovaj rezervat prirode spada među najznačajnija zimovališta i gnjezdališta za ptice u Crnoj Gori. Područje Tivatskih solila ima i posebne pejzažne vrijednosti, a značajna su i s kulturološkog apsekta kao srednjovjekovna solana.

Tivatska solila

foto Slaven fanfani

ukupan broj ptičjih vrsta registrovanih na Tivatskim solilima iznosi 111 vrsta

foto Slaven Fanfani

Herceg Novi

Herceg Novi video iz vazduha

Radio Televizija Herceg Novi – autor videa

Sat kula Herceg Novi

©Slaven Fanfani

Sat kula je izgrađena 1860. godine tokom vladavine Turske u Herceg Novom, kada je grad još bio pod osmanskom kontrolom. Kula je dio šireg urbanog razvoja grada tog vremena, a njen glavni zadatak bio je da označava vrijeme, čime je služila kao značajan orijentir i tačka za stanovnike grada.

Forte Mare

Tvrđava je podignuta u 14. vijeku, u vrijeme kada je Herceg Novi osnovao bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić 1382. godine. Prvobitno je služila kao dio sistema odbrane novoosnovanog grada.

Tvrđava Španjola

Legenda o Španjoli i skrivenom blagu

Tvrđava Španjola, smještena iznad Herceg Novog, dobila je ime po Špancima koji su je nakratko osvojili u 16. veku. Legenda kaže da su Španci sakrili ogromno blago u zidinama tvrđave prije nego što su je napustili. Prema priči, blago je prokleto, i svaki pokušaj da se pronađe završava neuspijehom.

Rose su malo sada turističko mjesto na ulazu u Boku.

foto Slaven Fanfani

Herceg Novi istorija

CASTELNUOVO di Cattaro (lat. Castrum Novum; srp.-crnog. Herceg Novi; A. T., 77-78)

Mali grad, smješten u Bokokotorskom zalivu, poznat kao klimatska banja i popularno ljetovalište zbog svojih plaža i morskih kupališta.

Herceg Novi je sjedište vojnog komandovanja za Boku Kotorsku i ima oko 2.260 stanovnika (9.461 na širem području). Grad je osnovao 1382. godine bosanski kralj Tvrtko I, koji je želio da se osamostali od trgovinske zavisnosti Dubrovnika i Kotora. Tvrtko je ovdje napravio svoju luku za karavane i skladište soli, čime je stvorio važno trgovačko i strateško mjesto.

Nekoliko godina nakon osnivanja, grad je prešao u ruke bosanskih plemića Kosača, kasnije u 15. vijeku postaje Hercegovina, pretvorili Herceg Novi u jedan od najljepših i najbolje utvrđenih gradova u regionu.

Godine 1482, nakon što su Turci osvojili Hercegovinu, Herceg Novi je bio posljednja tvrđava koja je pala. Vlatko Kosača, koji je upravljao gradom, nije mogao da ga odbrani pa ga je početkom januara predao vojskama kralja Matije Korvina. Međutim, već nakon dvadesetak dana grad je prešao u turske ruke.

Pod Turcima, Herceg Novi je izgubio značaj trgovačkog centra i postao prvenstveno vojna baza. Godine 1538. hrišćanske saveznike predvodio je Andrea Dorija, koji je iskrcao vojsku pod komandom Ferantea Gonzage. Ipak, venecijanski admiral Vinćenco Kapelo ih je preduhitrio i 27. oktobra zauzeo tvrđavu, koja je potom predata Špancima.

Već 10. avgusta 1539. Turci, predvođeni Hajrudinom Barbarosom, vratili su Herceg Novi pod svoju vlast.

U narednim godinama grad je postao poznat kao tursko gusarsko uporište, zajedno sa Valonom.

Tek 30. septembra 1687. mletački providur Đerolamo Korner uspio je da oslobodi grad, koji je tada ušao u sastav Mletačke Albanije, gdje je ostao sve do pada Venecije 1797. godine.

Nakon toga, grad je pripao Austriji. U sukobima između francuskih, ruskih i crnogorskih snaga za prevlast nad Bokom Kotorskom, Herceg Novi je 1806. godine pretrpio velika razaranja.

U avgustu 1807. prešao je pod kontrolu Francuske, a 8. juna 1814. u grad je ušla austrijska vojska pod komandom generala Milutinovića.

Poslije pada Austrougarske 1918. godine, Herceg Novi je postao dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslavije.

Izvor: CASTELNUOVO di Cattaro, di Giuseppe Praga Enciclopedia Italiana (1931)

Prosjecne temperature u Boki i Novom 1892.

izvor: A szárazföld. Noé Henriktől, fordította Király Pál

• 9,9°C u decembru,
• 9,3°C u januaru i
• 9,8°C u februaru.

HERCEGNOVSKI ORIĐINALI

Još slika

Serija Oridjinali

Humoristička serija Televizije Crne Gore snimana je po tekstu scenariste Dragana Koprivice, a u režiji najvećeg crnogorskog filmskog reditelja Živka Nikolića i premijerno je prikazana 1996. godine.

• devet epizoda
• Radnja serija se odvija u malom primorskom mjestu, a u središtu priče je posesivna majka (Dragica Tomas) koja ne može da se pomiri sa činjenicom da je njen sin Niša (Mima Karadžić) napunio 40 godina i da je vrijeme da ga pusti iz majčinskog kriča. Ona ga i povrh svega toga pazi, čuva i kupa, a stvari postaju komičnije kada se mamin sin zaljubi.
• Molka sa svojim specifičnim stajlingom ide ulicama grada sa harmonikom i svira, nesrećno zaljubljena u Miletu Piletu a tu je i njena drugarica Ruška koju je igrala Ivana Žigon.
• U seriji su igrali i Drago Malović, Mira Banjac, Eva Ras, Mihailo Bata Paskaljević, Boro Stjepanović, Branka Veselinović, Sonja Jauković, Zef Bato Dedivanović, Čedo Vukanović, Ljubica Barać Vujović, Olivera Vuković, Branko Babović, Dobrila Ćirković, Zlata Raičević, Anja Popović, Ljubo Ćipranić, Ranko Kovačević, Momir Gazivoda, Sveto Stanišić, Dragiša Simović, Branka Milikić, Goran Avramović, Đurđina Đurović i drugi.

Filmovi- November Man (2014), …

Svečana premija filma “Živko Nikolić – Nedosanjani san”

Da li ste znali?

ICRM – osnivanje. Herceg Novi
21 Avgust doo 1. Septembra, 1972

Prva Međunarodna ljetnja škola radionuklidne metrologije održana je 1972. godine u Herceg Novom, tadašnjoj Jugoslaviji, pod pokroviteljstvom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Ovaj događaj označio je prekretnicu u međunarodnoj saradnji na polju metrologije radionuklida i postavio temelje za osnivanje Međunarodnog komiteta za radionuklidnu metrologiju (ICRM). Škola je okupila stručnjake iz cijelog svijeta radi razmjene znanja i unapređenja tehnika preciznog mjerenja radioaktivnih supstanci

• ICRM History
• 1972 Herceg-Novi Radionuclide Metrology Summer School
• JRC-Geel
• Herceg-Novi summer school, the starting point in the history of the International Committee for Radionuclide Metrology

Tvrđava Mamula

Tvrđava Mamula, smještena na istoimenom ostrvu na ulazu u Bokokotorski zaliv, izgrađena je 1853. godine. Podigao ju je austrijski general i guverner Dalmacije Lazaro Mamula, po kojem je ostrvo dobilo ime.

Ova kružna tvrđava izgrađena je kao dio austrougarskog odbrambenog sistema sa ciljem zaštite zaliva od potencijalnih neprijateljskih napada sa mora. Danas je Mamula poznata i po svojoj istorijskoj ulozi, ali i po mračnoj prošlosti, jer je tokom Prvog i Drugog svetskog rata služila kao zatvor.

Mamula kao logor (1942–1943)

Tokom italijanske okupacije pod komandom fašističkog generala Mariu Roatte, tvrđava je pretvorena u logor za internaciju. U logoru su zatvarani ljudi iz okolnih mjesta Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Uglavnom su to bili politički zatvorenici, pripadnici antifašističkog pokreta, civili osumnjičeni za podršku partizanima, kao i njihove porodice.

• Uslovi u logoru: Logor je bio poznat po teškim i nehumanim uslovima. Zatvorenici su patili od gladi, bolesti i psihološke torture. Mamula je bila simbol straha za lokalno stanovništvo zbog brutalnog postupanja prema zatvorenicima.
• Žrtve i otpor: Mnogi zatvorenici su preminuli od posljedica loših uslova ili su bili pogubljeni.

Mamula All inclusive

Dokumentarni film

Mamula kao inspiracija za Horor film

Legenda o izvoru Savina

Manastir Savina, jedno od duhovnih središta Herceg Novog, okružen je pričama o čudotvornom izvoru u blizini. Prema legendi, izvor je nastao kada je Sveti Sava zastao da se pomoli na tom mestu i udario štapom o zemlju. Voda iz izvora se smatra lekovitom, a mnogi posetioci i danas dolaze da je piju, verujući da donosi zdravlje i duhovni mir.

Zelenika je naselje u blizini Herceg Novog, koje je poznato po svojoj prirodnoj ljepoti i istorijskoj važnosti. Jedna od poznatih legendi vezanih za Zeleniku govori o ljubavi i hrabrosti:

Prema narodnoj legendi, u Zelenici je živio mladić i djevojka koji su se voljeli, ali su njihovu ljubav zabranili roditelji zbog nesuglasica između porodica. Ujedinjeni u ljubavi, mladi par je pobjegao i sklonio se u prirodi. Zbog svoje hrabrosti i predanosti jedno drugom, postali su simbol vječne ljubavi u tom kraju, a ljudi i danas pričaju o njihovoj nevjerojatnoj hrabrosti i žrtvi koju su podnijeli zbog ljubavi.

Iako je legenda možda samo folklorna priča, Zelenika danas ostaje mjesto bogato istorijskim naslijeđem, prirodnim ljepotama i tradicijama.

Osnovni morfometrijski podaci bokokotorskog zaliva su:

Koja je ukupna površina Boke Kotorske?

• Ukupna površina bokokotorskog zaliva je 87,33 km².

Zapremina Boke?

• Ukupna zapremina je 2.412,306.000 km³.

Koja je maksimalna dubina u Boki Kotorskoj?

• Maksimalna dubina je 60 m.

Maksimalne dubine mora u Boki Kotorskoj

Visit the Atlas

Srednja dubina mora?

• Srednja dubina je 27,3 m.

Najveća dubina Jadranskog mora?

Gdje je najdublji Jadran
1,233 metra

Izvor wiki

Dužina zaliva?

• Dužina zaliva je 28,13 km.

Dužina obale Boke i razudjenost?

• Dužina obale je 105,7 km.
• Razruđenost obale (K) 3,07.

Širina ulaza u Boku Kotorsku?

• Širina ulaza je 2,95 km.

Zvjezdano nebo na ulazu u Boku i

Zvijezdano nebo iznad ulaza u Boku

©Slaven Fanfani 2013

Najviši planinski vrhovi:

• Lovćen (1749m),
• Dobrostica (1590 m),
• Subra (1680 m),
• Orjen (1894 m)

Vrhove možete vidjeti na sajtu – https://peakery.com/devesilje-montenegro/map/

Tjesnaci u Boki

• Verige, čija širina iznosi 340 m. i
• kumborski 730m

Legenda o Verigama

Uski prolaz u Boki, između Perasta i Tivta, poznat je kao Verige. Prema legendi, u ovom dijelu zaliva nekada su postavljane ogromne metalne verige kako bi se sprečilo neprijateljskim brodovima da uđu u zaliv. Priča takođe kaže da su lokalni mornari verige koristili kao simbol vijernosti i veze s domovinom.

lokalni mornari verige su koristili kao simbol vijernosti i veze s domovinom.

foto: Slaven Fanfani 2013

Perast je uprošlosti bio naj poznatije pomorsko mjesto na južnom Jadranu. Peraški jedrenjaci doplovljavali su do svih luka na Mediteranu, a isplovljavali su i na okeanska prostranstva. Peraški pomorci bili su kadri „stici i uteci i na strašnom mjestu postojati“. Nadnicama za strah zaradivali su veliko bogatstvo koje su ugradivali u svoje domove i u svoj prelijepi grad.

Medutim, bio je to mac sa dvije oštrice. Pirati i gusari,kaoiostalineprijatelji,znalisudaje veomaunosno napadati Perast i po cijenu najveceg rizika i opasnosti. Zato je grad kad i njegovi žitelji -bio u stalnoj opasnosti. Ovdje nikad nije bilo dovoljno muških glava jer je množina od njih uvijek bila na moru; zaradivali su hljeb ploveci.

Jednom stiže tako glas Peraštanima da se približavaju gusari u velikom broju i da se spremaju da napadnu i opljackaju Perast. Zabrinuše se mještani, a peraški kapetani okupiše se na vijecanje kako da im se odupru, jer su bili obaviješteni da na svakog gradanina stiže deset napadaca. Vecina Peraštana bila je daleko od svoga rodnog grada. Tada jedan stari kapetan predloži da se napadacima zaprijeci ulaz u Kotorski zaliv, na mjestu gdje je to najlakše uciniti, na taj nacin što bi se postavile prepreke od veriga. Raspravljali su dugo o tome da li je tehnicki moguce obaviti ovaj zadatak. Ipak je zakljuceno da je to ostvarijivo uz veliko zalaganje.

Podoše ljudi po susjednim mjestima i poceše moliti žitelje da im poklone verige, uz obecanje da ce im dobro dobrim vratiti. Kada su doznali u koje se svrhe traže verige, njihovi vlasnici su ih rado davali, obecavajuci da ce, uz ovo, moliti Boga za uspjeh pothvata. Bio je to znak hrišcanske i susjedske solidarnosti u borbi protiv nekrsta. Nakon toga poce veliki posao povezivanja mnoštva veriga u veliki odbranbeni lanac. S obje strane zategnutih lanaca Peraštani postaviše vojsku.

Kada dodoše bolja vremena, Peraštani skinuše lance i ukloniše čak i tragove gdje su bili pricvršceni za stijene, ali mjestu osta ime kojega mu tada dadoše Verige.

Danas je tu kafana

foto- Slaven Fanfani

Narednih dana u Bokokotorski zaliv stiže silna vojska koja popali mnoga mjesta. Kada su pokušali uci u unutrašnji dio zaliva, komandat napadaca bio je iznenaden neuobicajenom preprekom gdje je najmanje ocekivao. Vidje daje prolaz zaprijecen gvoždem. Naredi da se skinu lanci, ali napadaci pokušaj da ih uklone skupo platiše životima, pa odustadoše. Zaustavljeni na jednom mjestu napadaci su bili dobra meta izvježbanim i u borbama provjerenih peraških tobdžija. Kako napadaci nijesu mogli skinuti lance, grad Perast je bio odbranjen.

Peraštani su, nakon što su podigli odbrambeni lanac, mogli u vecem broju odlaziti na plovidbu. Uskoro mjesto gdje su bile preprijecene verige dobi ime Verige. Kada dodoše bolja vremena, Peraštani skinuše lance i ukloniše cak i tragove gdje su bili pricvršceni za stijene, ali mjestu osta ime kojega mu tada dadoše Verige.

Izvor: Anton Toni Petricevic

Pećine Boke:

• Modra/Plava spilja i
• Špilja Karadžica na Luštici

Klima u Boki Kotorskoj kroz cijelu godinu

Boka se nalazi u području prevladavajuće jadransko-mediteranske klime sa toplim i
suvim ljetima, a blagim i vlažnijim zimama.

Srednja temperatura decembra, kao najhladnijeg mjeseca, u Herceg Novom iznosi 8,2o C,

dok je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca, Jul, 24,3oC.

Količina padalina u priobalju lokalno varira od oko 1.830 mm (kod Herceg Novog) do 2.930 mm (kod Risna).

Boka kroz vrijeme od 1984 do 2022. Koliko se izgradila, slike iz satelita

Najveća količina kiše izmjerena u Evropi – Crkvice

No, planinska unutrašnjost padalinama je znatno bogatija, tako da u Crkvicama (u sjeverozapadnom zaleđu Boke na 1097 m.n.v) godišnje padne čak do 5.000 mm vodenog taloga, što je najveća količina izmjerena u Europi.

Najviši vrhovi u Boki

Boka kotorska je zaliv Jadranskog mora. Duboko je zašla pod litice Lovćena (1.654 m) i Orjena (1.894 m) kao da ih je razmakla snagom vode.

U Boki kotorskoj postoje i devet ostrva:

• Prevlaka,
• Mamula i Ostrvo Vavedenje ((Gospa od Mirišta) na samom ulazu u bokokotorski zaliv,
• Gospa od Milosti,
• Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća,
• Zanovetni Školjic u tivtskom zalivu – Krtoljska uvala, a
• Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe u risanskom zalivu.

UNESCO Kotor

Kotor i okolina su upisani 1979 na UNSCO listu.

Kotor ima sajt o UNESCO listi. POsjetite ga i saznajte vise.

Slike Boke kotorske

Serpentine iznad Kotora

©Slaven Fanfani

Noćna fotografija sa serpentina iznad Kotora. Kotorski i tivatski zaliv.

foto- Slaven Fanfani

Kotor noću sa Vrmca

Kotor noću sa Vrmca

©Slaven Fanfani

Kotor sa zidina

©Slaven Fanfani

Kotor

Kotor stari grad fotografisan sa Vrmca

©Slaven Fanfani

Kotor

Risanski zaliv

Risan se nalazi na krajnjem sjeveru Bokokotorskog zaliva. Nastao je sredinom III vijeka prije naše ere i smatra se najstarijim gradom u Boki. Sudeći po antičkim napisima, utemeljili su ga pripadnici ilirskog plemena Risoniti. Prema predanjima, bio je središte pomorstva, zanatstva i trgovine ilirske države. A po legendi, pred naletom Rimljana, ovdje se sklonila ilirska kraljica Teuta. No, kako Risan nije odolio naletu Rimljana, očajna Teuta je skočila u more i okončala svoj život. Teuta nije bila obična kraljica, već gusarska kraljica, strah i trepet Otranta. Prema rimskim izvorima, poslije smrti svoga muža, kralja Argona, kraljica Teuta nastavlja osvajanje grčkih kolonija. U takvoj situaciji porobljeni grčki gradovi pozivaju protiv piratske kraljice u pomoć Rim. U ratu sa Rimljanima Iliri su izgubili velike teritorije. Kakva je bila sudbina kraljice Teute nema istorijskih podataka.

A gdje nema izvora, počinje legenda.

Legenda o kraljici Teuti govori da je bila vilinski lijepa, mudrija od zmije i hrabrija od lava. Kada je naslijedila prijesto, preselila se u Risan i na brdu Gradina iznad mora sagradila sebi tvrdjavu. Ostaci tvrdjave su i danas vidljivi. Kada su Rimljani opsjeli grad, Teuta se sa svojim ljudima i blagom sklonila u tvrdjavu i mjesecima izdržavala rimsku opsadu. Vidjevši da će neprijatelj osvojiti tvrdjavu, Teuta se sa svojim blagom bacila niz vodopad podzemne rijeke čiji se tok gubi u njedrima planine Orjen, ostavivši za sobom veliku tajnu o blagu za kojim arheolozi i danas tragaju. Rimski vojnici ništa nijesu našli u Teutinom gradu. Otuda potiče priča da je ilirska kraljica sve svoje dragocjenosti sklonila u utrobu zemlje. Dolaskom Rimljana, grad nije nestao. Naprotiv, postao je centar rimske provincije i dobio status opštine. Iz tog perioda i potiču ostaci palata, gradjenih od prelijepog grčkog mermera. Ukrašavane su skulpturama i raskošnim mozaicima. Tako su u jednoj palati iz 2. vijeka otkriveni mozaici koji se ubrajaju u najljepše evropske spomenike ove vrste! Risanski mozaici su višebojni. A najljepši medju njima predstavlja figuru Hipnosa, boga sna blaženo usnulog u svom ležaju. Znalci tvrde da je ovo jedina mozaicna figura božanstva sna u svijetu! U blizini Risna, u selu Lipci, nalazi se pećina u kojoj su pronadjeni praistorijski crteži stari oko tri hiljade godina. Radi se o crtežima sedam jelena nacrtanih u trčećem stavu, pojedinačne dužine oko 35 cm, na sjevernoj pećinskoj stijeni, na prostoru od desetak kvadrata.
izvor informacije: CDM forum

Lepetane i Bijela. ©Slaven Fanfani

Posebni rezervati prirode pod preventivnom zaštitom – Sopot i Dražin vrt.

Lokaliteti Sopot i Dražin vrt u Bokokotorskom zalivu stavljeni su pod preventivnu zaštitu 2021. godine. Površina posebnih rezervata prirode pod preven- tivnom zaštitom – Sopot i Dražin vrt iznosi 23.290,66 m2. Područje karakteriše izuzetna vrijednost biodiverziteta, a posebno koraligene zajednice vrste Savalia savaglia (Zlatni koral). Istraživanja vrste Savalia savaglia u Crnoj Gori pokazala su da je prisutna samo u Bokokotorskom zalivu, kad je utvrđeno nešto manje od 1.000 kolonija Zlatnog korala, što je dvostruko više od svih poznatih kolonija ove vrste u čitavom Mediteranu. Najveće populacije zabilježene su upravo na lokalitetima Sopot i Dražin vrt.

Sopot zimi poslije kiše

foto Slaven Fanfani

Bajova kula

Emisija RTHN-a o Bajovoj kuli iz koje možete saznati dosta o istoriji Boke u tom periodu.

tivatski zaliv

Luštica

Legenda o zakopanom blagu u Luštici

Poluostrvo Luštica često se spominje u pričama o gusarima koji su harali Bokom. Prema predanju, gusari su na ovom mestu sakrili ogromno blago koje je čuvala zmija sa dijamantskim očima. Veruje se da samo najhrabriji mogu pronaći blago, ali samo ako uspiju da umire zmiju i izbegnu njene opasne čini.

Inspiracija za film

Igla ispod praga 2016

Crnogorsko-srpska komedija „Igla ispod praga“

Luksuzna naselja u Boki

Luštica bay

Novi grad na Luštici i mjesto za golfere.

PortoMontenegro

PortoNovi

Fotografije Boke kreirane kroz AI

Slaven Fanfani

Istorija Boke Kotorske

?– 168 pne Ilirsko razdoblja sa sjedistem u Risnu.
168 p.n.e – 476g Rimljani – Rimske vlasti (od 168. g. pr. Hrista do 476.g.)
6-12 vijek

Vizantija u Boki

Krajem 6 vijeka do 12. vijeka Boka, kao uostalom i veći dio istočne jadranske obale, ulazi u
sastav Vizantije (Vizantijska se uprava uglavnom ograničava na utvrđene gradove, dok je zaleđe Boke u vlasti novih slovenskih (U 7. vijeku dolaze Sloveni,) političkih cjelina – Travunje (Poznata je još pod kasnijim nazivom Trebinje) sa središtem u sjeverozapadnom i Duklje, sa sjedištem u jugoistočnom zaleđu Boke), u kojemu ostaje do 12. vijeka.

katedrala sv. Tripuna | Kotor

©Slaven Fanfani

Legenda o Svetom Tripunu

Sveti Tripun je zaštitnik Kotora, a prema legendi, njegove mošti su dospele u Kotor 809. godine. Prema predanju, brod koji je prenosio mošti iz Male Azije zaustavio se u Boki Kotorskoj zbog nevremena. Građani Kotora su tada prepoznali značaj svetitelja i odlučili da njegove mošti ostanu u gradu. Katedrala Svetog Tripuna, jedan od najprepoznatljivijih simbola Kotora, izgrađena je u njegovu čast.

Kotorska katolička katedrala sv. Tripuna, koja je početkom 12. vijeka podignuta na mjestu jedne starije katoličke crkve (vjerojatno iz 9. vijeka) i smatra se najstarijom katedralnom crkvom na istočnoj obali Jadrana

Nemanjići (1185.-1371.g.),

(1371.-1382. g.) Nakon Nemanjića Bokom zavlada ugarsko-hrvatski kralj Ljudevit I. Veliki

Nakon Ljudevitove smrti Boka kraće vrijeme (1384.-1391. g.) dolazi u posjed srednjevjekovnog bosanskog kraljevstva kojim upravlja kralj Stjepan Tvrtko I. Kotromanić. Tvrtko na krajnjem zapadnom dijelu Boke gradi novi grad – Herceg Novi, koji mu je bio potreban kao tranzitna luka.

Tempore Catharinorum 1391-1403g(1420) | Nezavisna Boka Kotorska

Poslije Tvrtkove smrti Bosna gubi političku snagu, pa Boka ulazi u svojevrsni politički vakum i u Kotoru se uspostavlja samostalna uprava (tzv. ‘Tempore Catharinorum’) 1391-1403g.

Kotor 1403. g. prihvata protektorat Anžuvinca Ladislava Napuljskog,

Venecijanska republika

Venecija vlada Bokom od 1420. do 1797. g.,
To je doba jedrenjaka, koji su bili temelj bokeljske trgovačke moći

Turci, koji krajem 15. vijeka prodiru u široko područje kopnenog zaleđa, pa i u područje same Boke. Razgraničenje venecijanskih i turskih posjeda u Boki konačno je uspostavljeno duž crte koja je vodenim, odnosno, morskim dijelom zaliva išla od rta Kobile preko tjesnaca Verige do naselja Orahovac, dakle sredinom akvatorija zaliva.
Prostor sjeverozapadno od spomenute crte došao je pod vlast Turaka, dok je područje na jugoistoku od nje ostao u vlasti Venecije.

Morejski rat

1687. Povratak teritorija Boke zaposjednutih od Turaka pod vlast Venecije započeo je krajem 17. vijeka, Morejskim ratom (1684.-1699.). Venecija vraća cjelokupno šire područje Boke
pod svoju upravu 1687. g., osvajanjem Herceg Novog

1797 No, nakon kraćeg mirnog razdoblja u Evropi, pa tako i u Boki, dolazi do političke
nesigurnosti, (napoleonski ratovi). Venecija propada 1797. g., pa je Boka kraće vrijeme u vlasti
Austrije (1797.-1806. g.),

Rusije (1806.-1807.g.) i
Francuske (1807.-1813.g.),
a nepunu godinu dana (1813.-1814.g.) u Boki djeluje zajednička crnogorsko-bokeljska uprava

“Der Domplatz in Cattaro” 1841,

Rudolf von Alt

Slika, Ulje na platnu
lokacija slike- Vienna | Palais Dorotheum

Kotor Trg od Oružja izmedju 1890 and 1900

File: Cattaro09370v.jpg

Kotor, Ispred katedrale plešu kolo. Izmedju 1914 i 1918

Herceg Novi, 1837. Fedor Karacsay

Više o slici i autoru
DRAGULJI ISTORIJE na portalanalitici

Video Kotora i Boke 1918

1814.-1918. g.Austrijska uprava

Video iz biblioteke: „Österreichische Mediathek„

Kontakt:

Österreichische Mediathek
1060 Wien, Webgasse 2a
Tel. +43 1 5973669-0
mediathek@mediathek.at

1918

Kraljevina Jugoslavija 1918

Zetska banovina 1922

Provincia di Cattaro

od 1941. do 1943. godine

Kada je Boka kotorska pripojena Crnoj Gori?

1944

Željeznička pruga u Boki. Dubrovnik Herceg Novi 1901

ŽELJEZNICA U BOKI | Herceg Novi

Željeznička pruga Gabela – Zelenika

• dužina- 155,5 km
• Pruga je bila širine 760 mm
• predviđena za brzine od 20 km/h -Početkom 1970-ih 50 km/h
• 46 tunela
• 85 tipskih staničnih zgrada

uprava Austro-Ugarske

Zbog strateških je potreba 1901. g. izgrađen i nastavak uskotračne željezničke pruge
Sarajevo-Dubrovnik, i to između Dubrovnika i Zelenike.

Više o pruzi pogledajte ovdje.

Topovi na ulazu u stari grad Kotor

Kvalitet mora u Boki Kotorskoj.

Kvalitet mora u Boki Kotorskoj, salinitet i temperatura u maju i Junu.

Nadzor nad kvalitetom morske vode prati Institut za biologiju mora iz Kotora. Takodje u daljem teklstu ćemo napisati i po koju riječ o preblemima sa mihkroplastikom i teškim metalima u Boki. Rezultati i tekstovi su preuzeti iz naučnih radova objavljenih na stranici Univerziteta Crne Gore i Instituta za bioliogiju mora.

Mikroplastika u Boki Kotorskoj

Kao i svuda u svijetu Boka nije zaobidjena mikroplastikom.

Zaključak publikacije- Мicroplastics in sediments from the coastal area of the
Boka Kotorska Bay on the Montenegrin coast

Uzorkovanje se vršilo u 2019- na pet lokacija- Dobrota, Orahovac, Sveta Nedjelja, Tivat i Bijela,

Morski sedimenti u ovoj studiji su umjereno zagađeni mikroplastikom (MPs) u poređenju sa podacima iz literature. Poređenje visokog nivoa zagađenja mikroplastikom registrovanog na lokaciji Dobrota sa ostalim lokacijama iz ove studije pokazalo je da su viši nivoi zagađenja obično zabilježeni u područjima sa velikom gustinom naseljenosti i intenzivnim industrijskim aktivnostima, odnosno sa izraženijim antropogenim uticajem. Takođe, Dobrota se nalazi u najizolovanijem dijelu Bokokotorskog zaliva, što znači da je to mjesto sa smanjenim kontaktom sa otvorenim morem.

Teški metali u Boki

Izvor informacija –

• Heavy metal concentrations in sediment and fish species from Boka Kotorska Bay
• https://studiamarina.ucg.ac.me/pdf/37/Trace%20metal%20contamination%20of%20sediments%20along%20the%20open%20coast%20of%20Montenegro.pdf

Uzorkovanje se vršilo 2019 na 4 lokacije* Sveta Nedelja , Brodogradlište Bijela, i dvije lokacije u Herceg Novom

U okviru ove studije, nivoi teških metala su određeni kako u površinskim sedimentima, tako i u ribljim vrstama koje žive iznad morskog dna u Bokokotorskom zalivu. Visoke koncentracije elemenata u tragovima (Pb, Hg, Cu i Zn) na nekim lokacijama uglavnom su povezane sa odgovarajućim izvorima zagađenja (urbane zone, luke, marine). Lokacija Bijela je najvise zagadjena

Mrtve morske kornjače

Izvor informacije:

• Dead sea turtles on the Montenegrin coast

Šta je uzork?

U članku i publikaciji se navode razlozi kao što su

• Prerezan vrat
• Konopac oko vrata
• Ulovljena u ribarsku mrežu
• Udice i varalice koje završe u utrobi i izazovu unutrašnje krvarenje
• Gaženje gliserima i brodovima
• Progutana plastika ili plastika oko tijela
• Zagadjenje mora uljem
• I ubijanje zarad prehrane i delikatesa
• I trovanje metalima i pesticidima
• prirodna smrt

Jedan od načina da se sprijči ulov u mrežama je TED

Morsko dno Boke Kotorske

Procentualni sastav 10 najbrojnijih vrsta otpada u Boki

Izvor: Seafloor litter in two protected areas
(Sopot and Dražin vrt) in the Boka Kotorska Bay
(Montenegro, southeast Adriatic Sea)

• Plastične boce
• Plastične čaše i poklopci
• Ostali plastični/polistirolni predmeti
• Posude za hranu, uključujući ambalažu za brzu hranu
• Kese:
• Boce (uključujući dijelove)
• Tegle (uključujući dijelove)
• Limenke (za piće)
• Predmeti vezani za ribolov (olovnice, udice, utezi, varalice)
• Guma – Gume i kaiševi:

Da li se može jesti riba iz Boke Kotorske?

Izvor: Heavy metal concentrations in sediment and fish speciesfrom Boka Kotorska Bay

Na osnovu istraživanja Univerziteta Crna Gora i Insitituta za biologiju mora u citiranom članku

riba u zalivu je dobrog kvalieta

na osnovu analiza teških metala.

Meduze u Boki Kotorskoj

izvor https://epa.org.me/wp-content/uploads/2022/02/Crna-Gora-izme%C4%91u-planina-i-mora-pejza%C5%BE-i-biodiverzitet-18Mb.pdf

U dosadašnjem istraživanju zabilježeno je sedam vrsta skifo meduza–pravih meduza. Među njima se Aurelia spp. (uhati klobuk), Discomedusa lobata, Chrysaora hysoscella (kompas meduza) i Cotylorhiza tuberculata (mediteran- ska meduza) periodično javljaju u većem broju. Kompas meduza pripada grupi opasnih meduza te može izazvati iritaciju prilikom kontakta s kožom. Pretpostavka je da bi fenomeni globalnog zagrijavanja mogli pokrenuti uo- čene promjene što je i dokazano analizom dugoročnih trendova kolebanja temperature površine mora.

Deflini u Boki

Oduvijek su bili tu a svi se sjećamo delfina Joce i Filipa.

Iz publikacije* Crna-Gora-između-planina-i-mora-pejzaž-i-biodiverzitet

Dobri delfin Tursiops truncatus je vrsta koja je trajno nastanjena u Jadranskom moru. Veoma su društvene životinje, u Crnogorskom primorju žive u skupinama od dvije do 14 jedinki. Dostižu dužinu do četiri metra i težinu do 650 kg. Nalazimo ih u Bokokotorskom zalivu i na otvorenom moru do izobate od 200 metara. Njihova populacija je ugrožena najviše zbog sve manje dostupne hrane, buke u moru, gustog pomorskog saobraćaja. Najčešće ih nalazimo iza ribarskih brodova – koča, što je indikator da u prirodi ima sve manje dostupne hrane.

Prugasti delfin Stenella coeruleoalba je ma- nji delfin koji povremeno naseljava otvorena mora Jadrana, pa i epikontinentalni pojas Crnogorskog primorja. Prugasti delfini su veoma brzi plivači, a nalazimo ih u mnogo većim grupama u odnosu na dobrog delfina. Na Jadranu mogu biti u grupama od preko 100 jedinki. Manji su rastom od dobrog delfina, dužine do dva metra a težine do 150 kg. Na ovom području najčešće se hrane glavonošcima (50%), a ostalo ide na druge morske organizme. Nalazimo ih na većim dubinama, najčešće u dijelu južnojadranske kotline.

Obični delfin Delphinus delphis nekad je bio najrasprostranjenija vrsta na Mediteranu i Jadranu, dok je danas među najugroženijim vrstama i na Jadranu se pojavljuje veoma rijetko. Razlog ugroženosti leži u činjenici da je nakon Drugog svjetskog rata pokrenuta masovna kampanja istrebljenja ove vrste duž cijele obale Jadrana pa i u Crnoj Gori, jer su ga ribari i ribolovne vlasti proglasili „štetočinom“ a za njihovo ubijanje ribari su dobijali nagradu.

Kitovi u Boki

Veliki kit ili kit perajar Balaenoptera physalus pripada kitovima usanima. Druga je po veličini vrsta morskih sisara nakon plavog kita. Povremeno naseljava Jadran u manjim zajednicama. Najbrži su plivači među kitovima ušanima. Maksimalna dužina do koje mogu narasti je 26 metara, a težina im se kreće od 38 do 55 tona. Hrane se tako što filtriraju vodu kroz usi i na taj način uzimaju plankton i sitnu plavu ribu. Polnu zrelost dostižu u periodu između 25. i 30. godine života dok im je ukupna dužina ži- vota približno 95 godina.

Ugroženost sisara u Jadranu i Boki

Sve vrste morskih sisara nalaze se na listi ugroženih vrsta zbog prekomjernog ribolova, buke u moru, gustog pomorskog saobraćaja. Veliki problem predstavlja i prilov, jer se slučajno kroz ribolovne operacije godišnje izlovi do 30.000 jedinki raznih vrsta sisara.

Kornj

{youtube}r5ON9UBq8jg {/youtube}

by Z. Prorocic – Bokesko kolo  Autor- dapijan

Pretpostavlja se da je na nastanak bokokotorskog zaliva uticala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija je poznata kao i područje sa najvećom prosječnom količinom padavina u Evropi – region Crkvice.  Boku Kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi.

Ima slavnu istoriju — od grčkih kolonija, preko Ilira, Rima, Vizantije, srpskih srednjovekovnih država (Duklja,Srbija i Bosna) do Turaka, Mlečana (videti: Mletačka republika), Rusa, Napoleona i Austrije. Svi su imali ambicije da njome gospodare.

Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom nasljeđu. U XVII i XVIII veku Boka je imala preko 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika.

Peraštani su u XVI veku imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

O tvrdjavama i utvrdjenjima saznajte više iz članaka novinara Siniše Lukovića

Naljepši vidikovci Boke.

Suveniri iz Boke kotorske, gdje kupiti

• Knjižara So Herceg Novi
• Pomorski muzej Crne Gore, Kotor

Lago Maggiore i Boka

Koliko liče?

Lista najljepših zaliva svijeta

• Boka Kotorska (Crna Gora)
  Boka Kotorska je najlepši i najveći zaliv na Jadranskoj obali, smješten između planina i Jadranskog mora. To je prirodni zaliv u obliku fjorda sa starim gradovima kao što su Kotor, Perast, Tivat, Herceg Novi i Risan. U njenom okruženju nalaze se brojna ostrva i preljepe plaže, a zaliv je popularno odredište za nautički turizam. Sam zaliv i njegovi gradovi su pod zaštitom UNESCO-a.
• Halong Bay (Vijetnam)
  Halong Bay je čudesni zaliv u Vijetnamu, poznat po svojim impresivnim stijenama i ostrvima koja izbijaju iz mora. Ovaj zaliv je domaćin više od 1.600 ostrva, a njegova priroda je gotovo nepromjenjena, zbog čega je Halong Bay postao UNESCO-ov spomenik. Pored prirodne ljepote, ovo područje je i popularna destinacija za krstarenje.
• Bay of Islands (Novi Zeland)
  Bay of Islands na sjeveru Novog Zelanda je raj za ljubitelje prirode, sa preljepim plažama, tirkiznim morem i brojnim ostrvima. Zbog svoje prirodne ljepote, zaliv je popularna destinacija za jedrenje, ribolov i druge vodenih aktivnosti. Osim prirodnih ljepota, Bay of Islands je bogat i istorijskim značajem.
• Sydney Harbour (Australija)
  Sydney Harbour je jedan od najprepoznatljivijih zaliva na svijetu, domaćin Sydney Opera House i Sydney Harbour Bridge. Ovaj zaliv je prirodno stvoren, a njegovi slikoviti krajevi i obale preplavljene su parkovima, luksuznim vilama i marinama, što ga čini jednim od najljepših gradskih zaliva na svetu.
• Kailua Bay (Havaji, SAD)
  Kailua Bay na Havajima (Ne u Budvi) je prelijep i miran zaliv sa plitkim, tirkiznim morem. Poznat je po svojim pjeskovitim plažama, a okružen je planinama i tropskom vegetacijom. Ovaj zaliv je popularno odredište za ljubitelje vodenih sportova, kao što su jedrenje na dasci i kajak.
• French Riviera (Francuska)
  Franska rivijera, iako nije konkretno zaliv, poznat je po svojim preljepim obalama i uvalama, kao što je Cannes i Nice, koji su idealna mjesta za luksuzni turizam.
• Geirangerfjord (Norveška)
  Geirangerfjord je jedan od najljepših fjordova u Norveškoj, a zaliv je poznat po strmim liticama, vodopadima i snazi prirode. Geirangerfjord je pod zaštitom UNESCO-a, a preljep krajolik privlači turiste iz cijelog svijeta. Ovo je jedno od najljepših mjesta na planeti za ljubitelje prirode.
• Milford Sound (Novozelandski fjord)
  Milford Sound je drugi najljepši fjord na Novom Zelandu, iako se ponekad naziva „Sound“ (što znači uvala), a ne fjord. Ovaj zaliv je okružen visokim planinama i vodopadima, a za posjetioce nudi neponovljiv doživljaj prirode.
• Peyto Lake Bay (Kanada)
  Peyto Lake Bay je preljepa uvala na Peyto jezeru u Kanadi, i poznata je po svojim karakterističnim šupljinama i otoku. Ovaj krajolik je pravi raj za ljubitelje prirode, sa zasljepljujućim tirkiznim jezerom i planinama koje ga okružuju.
• Banderas Bay (Meksiko)
  Banderas Bay, smješten u Meksiku, je jedan od najvećih i najljepših zaliva u Sjevernoj Americi. Sa svojim pjeskovitim plažama i preljepim okruženjem, Banderas Bay je popularno odredište za odmor, sa brojnim luksuznim hotelima i restoranima. Zaliv je takođe poznat po svojim morskim životinjama i aktivnosti poput posmatranja kitova.

Korisni linkovi:

http://pscg.me/registar-staza/
pregledajte i preuzmite mapu sa registrovanim stazama u Crnoj Gori.
Predrag Popović detaljne Pjesacke staze Crne Gore
https://medium.com/vrhovi-crne-gore/tagged/pjesacke-staze
Planinarenje na Orjenu
https://orjen.me/ponuda-parka/planinarenje-i-hodanje/
DAN PJEŠAČENJA U NP LOVĆEN
https://nparkovi.me/dan-pjesacenja-u-np-lovcen/

{youtube}vmrpUWJQOcY{/youtube}

by Škaljarsko kolo – Boka kotorska – Lado

autor teichCRO

Voznja kroz Boku
Autor Gavrilo Scepovic
{youtube}NUuZaAGKCRU{/youtube}

Izvor teksta : Wikipedia
Video: napisano ispod videa.
Fotografije: Slaven Fanfani

Reference:

• Boka Kotorska: društveno-političke promjene i razvoj etničkog sastava do 1918. godine Ivan Crkvenčić, Antun Schaller | UDK 911.3:94 (497.16-37 Boka Kotorska) „15/19“ https://www.scribd.com/document/356813460/Crkvencic-SchallerBoka-Kotorska
• GEOFIZIKA, VOL. 26, NO. 2, 2009, 215–228 Spatial distribution of physical, chemical and biological oceanographic properties, phytoplankton, nutrients and Coloured Dissolved Organic Matter (CDOM) in the Boka Kotorska Bay (Adriatic Sea)
• NATURAL-GEOGRAPHIC CHARACTERISTICS OF THE BOKA KOTORSKA AREA AS THE BASIS OF DEVELOPMENT DAMIR MAGAŠ UDC: 911.2(497.16 Boka kotorska
• Fotografija Mletačke republike izvorno se nalazi na stranici. https://sh.wikipedia.org/wiki/Mleta%C4%8Dka_Republika
• Fotografija UNESCO liste sa sajta UNESCO
• Legende o Boki internet i chat GPT
• Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe Zakon je objavljen u „Službenom listu CG“, br. 62/2013, 6/2014, 47/2015 (čl. 3-6. nisu u prečišćenom tekstu), 71/2017, 34/2019 – drugi zakon i 77/2020. link
• CASTELNUOVO di Cattaro, di Giuseppe Praga Enciclopedia Italiana (1931)
• Mape Austrogarske
• antikvarium.hu – Madjarski arhiv
• LE BOCCHE DI CATTARO NEL DOMINIO VENEZIANO. 1420 -1797
• LA MARINAREZZA BOCCHESE. TRAFFICI E PRATICHE CULTURALI NELLE BOCCHE DI CATTARO (secoli XV-XVII)
• Herceg Novi i Cetinje (dokumenti i komentari) – Akademik Radoslav Rotković montenegrina.net
• Hercegnovska biblioteka
• Institut za biologiju mora Kotor – https://studiamarina.ucg.ac.me/
• Agencija za zaštitu životne sredine